Carina je sastavni dio međunarodne trgovine i odnosi se na poreze i pristojbe koje država naplaćuje na robu prilikom njenog prelaska preko državne granice. U Bosni i Hercegovini (BiH), carina ima ključnu ulogu u reguliranju uvoza i izvoza, zaštiti domaće ekonomije, te osiguranju državnih prihoda.
U nastavku ćemo objasniti što je carina, čemu služi, te koje su obveze građana i kompanija u vezi s carinskim propisima.
Možda Vas zanima
Što je carina?
Carina je porez ili pristojba koja se naplaćuje na robu koja se uvozi ili izvozi iz zemlje. Carinska politika BiH regulirana je zakonima i propisima koje donosi Uprava za indirektno oporezivanje (UIO BiH). Pored same naplate poreza, carina uključuje i kontrolu robe koja ulazi ili izlazi iz zemlje, a to uključuje tehničke i sanitarne standarde, te zaštitu od ilegalnog uvoza ili izvoza određenih proizvoda.
Carinska procedura u BiH također obuhvata niz propisa koji se odnose na dokumentaciju, inspekciju i osiguranje robe.
Svrha carine
Carina ima nekoliko ključnih funkcija:
Fiskalna funkcija: Carina je izvor prihoda za državni budžet. Naplaćivanjem carinskih pristojbi na uvoz robe, država osigurava dio svojih prihoda koji se koristi za financiranje javnih usluga.
Zaštita domaće industrije: Carinske pristojbe pomažu u zaštiti domaćih proizvođača od konkurencije iz inozemstva. Veći carinski nameti na određene vrste robe omogućuju domaćim proizvođačima da konkuriraju proizvodima iz zemalja s nižim proizvodnim troškovima.
Kontrola kvalitete i sigurnosti: Carinske službe osiguravaju da roba koja ulazi u zemlju ispunjava tehničke, zdravstvene i sigurnosne standarde. Ova kontrola obuhvaća sve – od prehrambenih proizvoda do industrijske opreme.
Zaštita tržišta od ilegalne trgovine: Carina djeluje kao barijera protiv krijumčarenja, neovlaštenog prijenosa robe i zloupotreba trgovinskih propisa. Kontrole na granicama uključuju provjere dokumentacije, inspekciju robe i pregled vozila kako bi se spriječile ilegalne aktivnosti.
Carinske obveze u BiH
Carinske obveze u BiH odnose se na pravne i fizičke osobe koje uvoze ili izvoze robu preko granica zemlje. Carinska procedura može varirati ovisno o vrsti robe, njenoj vrijednosti, zemlji porijekla i krajnjoj namjeni. U nastavku su objašnjeni osnovni aspekti carinskih obveza.
Carinska deklaracija
Prilikom uvoza ili izvoza robe, carinski obveznici dužni su podnijeti carinsku deklaraciju. To je službeni dokument kojim se roba prijavljuje carinskim vlastima. Deklaracija sadrži sve bitne informacije o robi, uključujući:
- Porijeklo robe.
- Količinu i vrstu robe.
- Vrijednost robe.
- Transportne podatke.
- Carinska deklaracija se može podnijeti elektroničkim putem, što je u skladu s modernim carinskim standardima.
Plaćanje carinskih pristojbi i poreza
Carinska pristojba u BiH obično iznosi 10% od ukupne vrijednosti robe, iako postoje iznimke za određene vrste proizvoda. Nakon plaćanja carine, na robu se također obračunava porez na dodanu vrijednost (PDV) koji iznosi 17%. Porez se računa na osnovnu vrijednost robe, uključujući i carinske pristojbe.
Primjer: Ako uvozite robu u vrijednosti od 1.000 KM, carina iznosi 10%, odnosno 100 KM. Ukupna vrijednost za obračun PDV-a je tada 1.100 KM, na što se PDV od 17% obračunava na 1.100 KM, što iznosi 187 KM. Ukupni trošak je 1.287 KM.
Carinska oslobađanja i povlastice
U određenim slučajevima, uvoznici mogu biti oslobođeni plaćanja carine ili dobiti povlastice. Ove olakšice primjenjuju se na specifične proizvode, poput roba koje se koriste u humanitarnim projektima, naučnim istraživanjima ili tehnološkoj modernizaciji. Također, robe u tranzitu ili roba privremeno uvezena radi prerade mogu biti oslobođene ili djelomično oslobođene carinskih nameta.
Carinski prekršaji i kazne
Nepravilno deklariranje robe, pokušaji izbjegavanja plaćanja carine, ili krijumčarenje mogu dovesti do ozbiljnih sankcija. Kazne se kreću od novčanih kazni do zaplijene robe, a u težim slučajevima mogu uključivati i krivične prijave protiv počinitelja.
Vrste carinskih režima u BiH
Carinski propisi u BiH obuhvaćaju različite režime uvoza i izvoza, ovisno o namjeni robe:
- Redovni uvoz: Roba koja se uvozi za domaću potrošnju.
- Tranzit: Roba koja prolazi kroz BiH na putu ka trećim zemljama.
- Privremeni uvoz: Roba koja se privremeno uvozi u BiH, često za specifične projekte ili događaje, i koja će se kasnije vratiti iz zemlje.
- Izvoz: Roba koja napušta BiH kako bi se plasirala na inozemna tržišta.
- Svaki od ovih režima ima specifične propise i carinske obveze koje moraju biti ispunjene kako bi roba bila pravilno deklarirana.
Zaključak
Carina u Bosni i Hercegovini igra ključnu ulogu u međunarodnoj trgovini, fiskalnoj politici i zaštiti domaćeg tržišta. Bilo da se radi o fizičkim osobama koje uvoze osobne predmete, ili kompanijama koje uvoze robu za daljnju prodaju, poznavanje carinskih propisa i obveza je od presudne važnosti. Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) pruža podršku u ispunjavanju svih carinskih obveza te osigurava transparentnost u carinskom postupku, a poštivanje zakona ključ je za izbjegavanje kazni i prekršaja.