Bosna i Hercegovina (BiH) ima specifičan i složen fiskalni sustav zbog svoje političke i administrativne strukture. Zemlja je podijeljena na dva entiteta – Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republiku Srpsku (RS), uz zaseban status Distrikta Brčko. Ova podjela ima značajan utjecaj na fiskalnu politiku, jer svaka od ovih jedinica ima svoje nadležnosti u vezi s porezima, proračunom i javnim financijama.
Fiskalni sustav BiH obuhvaća politiku prikupljanja i raspodjele javnih prihoda putem poreza, doprinosa, taksi i drugih nameta. On ima ključnu ulogu u održavanju makroekonomske stabilnosti, financiranju javnih usluga, poticanju ekonomskog rasta te upravljanju javnim dugom. U ovom članku, detaljno ćemo objasniti strukturu i funkcije fiskalnog sustava u BiH, njegovu regulativu i osnovne fiskalne alate.
Struktura fiskalnog sustava u BiH
Fiskalni sustav BiH je decentraliziran, što znači da različite razine vlasti upravljaju javnim prihodima i rashodima. Podjela fiskalne vlasti u BiH funkcionira na sljedećim razinama:
Državna razina: Fiskalna politika na državnoj razini odnosi se prvenstveno na indirektne poreze, uključujući porez na dodanu vrijednost (PDV), akcize i carine, koje prikuplja Uprava za indirektno oporezivanje (UIO BiH). Prihodi od indirektnih poreza raspoređuju se na državni proračun, proračune entiteta i Distrikta Brčko.
Entitetska razina: Fiskalna politika unutar entiteta (FBiH i RS) obuhvaća direktne poreze, doprinose i takse, koje su pod nadležnostima entitetskih vlada. Svaki entitet ima vlastite porezne uprave koje provode prikupljanje i nadzor nad direktnim porezima, poput poreza na dohodak, poreza na dobit i poreza na imovinu.
Distrikt Brčko: Distrikt Brčko ima poseban fiskalni status, s vlastitim zakonodavstvom u pogledu poreza i proračuna. Fiskalni sustav Distrikta neovisno upravlja prikupljanjem poreza i raspodjelom proračuna na svojoj teritoriji.
Kantonalna i općinska razina: U Federaciji BiH, kantoni i općine također imaju ulogu u fiskalnom sustavu. Kantoni upravljaju određenim vrstama poreza i doprinosa, dok općine ostvaruju prihode kroz lokalne takse i naknade.
Ključne komponente fiskalnog sustava
Fiskalni sustav BiH oslanja se na nekoliko glavnih izvora prihoda. Oni su podijeljeni na direktne poreze, indirektne poreze, te druge javne prihode kao što su doprinosi i takse.
Indirektni porezi
Indirektni porezi su ključni izvor prihoda za BiH, budući da su oporezivanje potrošnje i trgovine glavni kanali prikupljanja sredstava. Uključuju PDV, akcize i carinske pristojbe.
a) Porez na dodanu vrijednost (PDV)
PDV je najveći izvor prihoda od poreza u BiH. Standardna stopa PDV-a iznosi 17% i primjenjuje se na većinu roba i usluga. Ovaj porez prikuplja UIO BiH i prihod se distribuira između državnog proračuna, entiteta i Distrikta Brčko prema unaprijed definiranim omjerima. PDV se primjenjuje na sve faze proizvodnje i prodaje, ali se krajnji teret prenosi na potrošače.
b) Akcize
Akcize se naplaćuju na određene proizvode, poput duhanskih proizvoda, alkoholnih pića i naftnih derivata. Akcize služe za prikupljanje dodatnih prihoda, ali i za kontrolu potrošnje određenih roba koje se smatraju štetnima za zdravlje ili okoliš.
c) Carine
Carinske pristojbe primjenjuju se na robu koja se uvozi u BiH iz zemalja izvan Europske unije ili drugih trgovinskih zona s kojima BiH nema trgovinske sporazume. Carine pomažu u zaštiti domaće industrije i prikupljanju sredstava za državni proračun.
Direktni porezi
Direktni porezi su porezi koje fizičke i pravne osobe plaćaju izravno na svoje prihode, dobit ili imovinu.
a) Porez na dohodak
Porez na dohodak u BiH varira ovisno o entitetu. U Federaciji BiH i Republici Srpskoj stopa poreza na dohodak iznosi 10%. Porez se plaća na plaće, honorare, prihode od imovine, dividende i druge oblike prihoda. U FBiH i RS-u postoje određeni osobni odbici i olakšice, poput odbitaka za uzdržavane članove obitelji ili za troškove obrazovanja.
b) Porez na dobit
Porez na dobit plaćaju pravne osobe, uglavnom poduzeća. U oba entiteta i Brčko Distriktu, stopa poreza na dobit iznosi 10%. Tvrtke podnose godišnje prijave i obračunavaju porez na osnovu ostvarene dobiti nakon odbitka troškova.
c) Porez na imovinu
Porez na imovinu se razlikuje između entiteta i općina. U Federaciji BiH, kantoni i općine imaju pravo odrediti stope poreza na imovinu, dok u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko postoje centralizirane stope. Porez na imovinu obuhvaća stambene i poslovne objekte, zemljišta, i druge oblike imovine.
Doprinosi
Doprinosi su namjenski porezi koji se koriste za financiranje socijalnih usluga, poput zdravstvenog osiguranja, mirovinskog sustava i naknada za nezaposlenost. Oni se uglavnom naplaćuju na plaće zaposlenika, a doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje prikupljaju se od strane entitetskih fondova.
Primjer doprinosa u Federaciji BiH:
- Doprinos za zdravstveno osiguranje: 12,5%.
- Doprinos za mirovinsko osiguranje: 17%.
Javni proračuni
Proračuni na različitim razinama vlasti u BiH igraju ključnu ulogu u raspodjeli prikupljenih sredstava. Proračuni se usvajaju na godišnjoj osnovi i uključuju planirane prihode i rashode države, entiteta, kantona, općina i Distrikta Brčko. Proračunski sustav omogućava financiranje svih javnih službi, od infrastrukture i obrazovanja do socijalne zaštite i javne uprave.
Svaka razina vlasti ima svoje odgovornosti u vezi s prikupljanjem i trošenjem sredstava:
- Državni proračun financira institucije na državnoj razini, međunarodne obveze i sigurnosne institucije.
- Entitetski proračuni financiraju zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu i druge javne usluge.
- Kantonalni proračuni u FBiH financiraju sektore poput obrazovanja, policije i lokalne infrastrukture.
- Općinski proračuni financiraju lokalne projekte, održavanje komunalnih usluga i druge lokalne potrebe.
Fiskalna politika u BiH
Fiskalna politika BiH usmjerena je na održavanje stabilnog javnog financiranja, poticanje ekonomskog rasta i smanjenje javnog duga. Međutim, složena politička struktura zemlje često usporava fiskalne reforme, jer je potrebno postići konsenzus između entiteta i drugih administrativnih razina. Fiskalni pritisci, uključujući troškove socijalnih programa i investicije u infrastrukturu, dodatno otežavaju provođenje fiskalnih mjera.
Zaključak
Fiskalni sustav Bosne i Hercegovine složen je zbog decentralizirane političke strukture zemlje. Porezi, doprinosi i proračuni upravljaju se na više razina vlasti, a prihodi se prikupljaju i raspodjeljuju kroz direktne i indirektne poreze te javne doprinose. Unatoč izazovima, fiskalni sustav BiH ima ključnu ulogu u održavanju javnih financija, osiguravanju javnih usluga i podršci gospodarskom razvoju.